Upišite se u bazu

Search
Close this search box.

Udruženje obrtnika otoka Krka

Povijest Udruženja

Obrtništvo i obrtnici dio su povijesti otoka Krka već više od 9 stoljeća. Ostavili su svoj neizbrisiv trag počevši od onih nepoznatih klesara koji su izradili Bašćansku ploču, graditelja-zidara koji su sagradili i podigli crkve, kaštele, kuće, ali i razne gospodarske i druge zgrade diljem ovog otoka.

Obrtnici su izrađivali odjeću i obuću, tkali su narodnu nošnju, proizvodili su vino i maslinovo ulje, obrađivali su zemlju, bili mlinari i proizvodili brašno, bili su ugostitelji, ribari brodograditelji/kalafati bez kojih ne bi bilo ni izgrađenih brodova ni brodica, jedrenjaka za odlazak do kopna ili dolazak na otok.

Stoljećima se obrtništvo na otoku održavalo i razvijalo zahvaljujući samo činjenici što su se vještine i znanje prenosili s oca na sina, s naraštaja na naraštaj.
Bilo je dakako i onih obrtničkih obitelji, koje su se tijekom više pokoljenja bavile raznim obrtima. Članovi tih obitelji bili su desetljećima obrtnici, ali različitih zanimanja, ovisno o vremenu i prilikama u kojima su živjeli i radili.

Još u Krčkom statutu koji datira iz 1388. godine, regulirana je djelatnost obrtnika/zanatlija za pojedine obrte, što nepobitno potvrđuje premisu da su oni postojali – te da su za tadašnje prilike itekako razvili svoju djelatnost – koju je stoga trebalo i pravno regulirati.

Naravno, nisu sva vremena bila dobra prema obrtnicima i za obrtnike. Uspon obrtništva i stalno povećavanje broja obrtničkih radnji na otoku Krku potkraj 30-tih godina prošlog stoljeća naglo je zaustavljen dolaskom Drugog svjetskog rata.

Tradicionalni zanati uvijek su bili cijenjeni, jer su za njih trebale uglavnom vješte ruke, umješnost u radu i ljubav prema poslu, tek potom alat i strojevi koji su bili kakvi su bili, u siromašnom otočnom okruženju.

Posebno teško bilo je obrtnicima i na otoku Krku i drugdje, u novom društvenom sustavu u razdoblju između 1945. – 1970. godine, u kojem je odnos nove vlasti prema privatnom vlasništvu bio kao prema “klasnom neprijatelju” tzv. društvenog vlasništva.

Politička ideologija tog vremena i porezna politika tadašnje državne vlasti dovela je do sustavnog zatvaranja obrta većeg broja obrtnika. Prema nekim dostupnim podacima, u to je vrijeme i do 80% obrtnika je zatvorilo svoje radnje. Krajem 1961. godine bilo je tako samo 70 privatnih radnji na otoku Krku.

Tek potkraj 60-tih godina u društvu se počelo shvaćati da dotadašnji negativni odnos prema privatnom obrtništvu ne donosi koristi ni državi ni društvu uopće, a kako društvene zanatske radnje nisu polučile očekivane rezultate, počelo je postajati opće jasno da privatnici nisu “zlo” u državi, već upravo suprotno – da oni mogu, žele i znaju svojim radom pridonijeti općem napretku društva.

Tako se 1967. godine, prilikom promjena tadašnjeg Ustava, prvi put proklamiraju osnovna načela samostalnog rada koji postaje ravnopravan državnom sektoru i “jamči se sloboda samostalnog rada sredstvima u vlasništvu građana“. Dano je zeleno svijetlo privatnicima.

Kako još od prije Drugog svjetskog rata na otoku Krku nije postojalo nikakvo udruženje obrtnika koje bi ih povezivalo, interese otočkih obrtnika zastupao je obrtnik – delegat u “Privrednoj komori Rijeka – Sekciji za zanatstvo”, ali je njega birala Skupština općine Krk, a ne izravno obrtnici, što je dakako bitno, jer je kriterije za izbor delegata određivala Skupština općine a ne sami obrtnici.

U knjizi “Obrt na otoku Krku”, profesora Josipa Žgaljića iz Rijeke, inače bodula iz Milohnića, koja je nastala 2001. godine za potrebe i povodom obilježavanja 30 godina postojanja ovog Udruženja tako stoji:
“S obzirom na sve bolje uvjete za rad obrtnika, povećan je broj obrtničkih radnji, ali je njihova struktura bila izrazito drugačija nego proteklih desetljeća. Na Krku se otvaraju filigranske radnje, slastičarnice, osnivaju se privatne radnje za vađenje pijeska i šljunka iz mora (njih čak 36), zatim novi obrtnici: keramičari, autoprijevoznici, barkarijoli, a u to doba cvjetalo je i građevinarstvo.
Na temelju povoljnih uvjeta koje je omogućio “Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti” na otoku Krku otvaraju se nove ugostiteljske radnje u nizu mjesta na otoku. Suprotno tome nestaju tradicionalni zanati: postolari, pekari, stolari, brijači, krojači. Ukupno je na otoku potkraj 60-tih godina otvoreno oko 200 radnji, što je bio neosporan dokaz da je obrtničkoj djelatnosti konačno krenulo na bolje.” – kraj citata.

Razvojem opisanih prilika, postalo je nužno da se osnuju udruženja koja će štititi interese obrtnika. Najprije je 1967. godine u Zagrebu osnovano “Udruženje samostalnih zanatlija”, a potom se s tom praksom nastavilo i u drugim gradovima.

U Zajednici općine Rijeka započelo se s pripremama za formiranje Udruženja – najprije u gradu Rijeci, a potom i na području u sastavu Privredne komore Rijeka.
Delegat Skupštine općine Krk u Privrednoj komori Rijeka – Sekciji za zanatstvo bio je Milorad Jovanović – građevinar iz grada Krka.

U svojoj knjizi prof. Žgaljić u vezi s time piše:
“Gosp. Jovanović zajedno s još nekolicinom krčkih obrtnika – a bili su to: Juraj Bonefačić, Dinko Šulina, Ivan Lesica stariji, Andrija Birimac, Kazimir Vlahinić, Berislav Vudrag, Ivica Grandić i Dinko Turčić kao članovima “Inicijativnog odbora”, odlazi kod obrtnika uvjeravajući ih u važnost osnivanja Udruženja, istodobno tražeći njihovu suglasnost i potvrdu da se uključe u tu akciju. Međutim, “uvjeravanje obrtnika” nije teklo po planu, jer većina obrtnika nije željela sudjelovati ni u kakvom obliku zajedništva, te je pružala otpor samoj ideji.
Nakon obilaska obrtnika po otoku, 25. siječnja 1969. godine održana je prva osnivačka skupština Udruženja na kojoj je bilo prisutno 40-tak obrtnika. Međutim, postoji podatak o još jednom datumu pokušaja osnutka Udruženja i to krajem lipnja te iste 1969. godine.
Ipak, službeni zapis s osnivačke sjednice: “Udruženja privatnih zanatlija, ugostitelja i autoprijevoznika s područja Općine Krk”, govori o datumu: 12. travnja 1970. godine i osnivačkoj sjednici koja je održana u prostorijama vijećnice skupštine općine Krk u Krku.” – kraj citata.

Radno predsjedništvo na osnivačkoj sjednici čini su: Ivan Ćiković, Andrija Birimac i Kazimir Vlahinić, zapisničar je bio Vlado Kresac, a ovjerovitelji zapisnika Gordana Jurešić i Juraj Bonefačić.
U Upravni odbor novo osnovanog Udruženja su izabrani:
Ivan Hržić stolar iz Malinske,
Ivan Grandić soboslikar iz Baške,
Bare Dujmović prijevoznik iz Krka,
Vlado Kresac građevinar iz Krka,
Kazimir Vlahinić stolar iz Baške,
Ive Mrakovčić prijevoznik iz Punta,
Josip Brusić ugostitelj iz Krka,
Milorad Jovanović građevinar iz Krka i
Juraj Bonefačić brijač iz Krka.
Za predsjednika Upravnog odbora – odnosno predsjednika Udruženja izabran je Juraj Bonefačić, za potpredsjednika Ivan Hržić, za tajnika Vlado Kresac i za blagajnika Bare Dujmović.
Članovi Nadzornog odbora bili su Andrija Birimac, Ivan Ćiković i Gordana Jurešić, svi iz Krka.

Tako je osnovano i nastalo Udruženje samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Krk koje je upisano u Registar udruženja građana Stanice javne sigurnosti Skupštine općine Krk 3. lipnja 1970.” – kraj citata.

Iako je na Krku tada bilo oko 200 samostalnih obrtnika, u Udruženje se učlanilo tek njih 50-tak. 1976. godine u Udruženju je bilo samo 70 obrtnika.
Stoga početak rada nije bio nimalo lagan. Trebalo je popularizirati Udruženje, nedostajao je prostor za sastajanje, a Udruženje nije imalo nikakvih materijalnih sredstava – navodi u nastavku u svojoj knjizi profesor Žgaljić.

Osnutkom Udruženja obrtnici otoka Krka dobili su konačno svoju “stalešku” organizaciju.

Međutim, tek 1994. godine temeljem “Zakona o obrtu”, a nakon održane Obnoviteljske skupšti-ne Hrvatske obrtničke komore, ustanovljen je jedinstveni komorski sustav u obrtništvu u Republici Hrvatskoj, koji postoji i danas i koji se zasniva na udruživanju obrtnika na teritoriju jedne ili više jedinica lokalne samouprave i to obrtnika koji se bave istom ili sličnom djelatnošću.

Prema podacima iz arhive Udruženja obrtnika otoka Krka, tijekom proteklih prvih 55 godina postojanja Udruženja, slijedeći obrtnici s područja otoka imali su obvezu i čast biti izabrani Predsjednicima Udruženja ispred svojih kolega obrtnika.

Prema sačuvanim podacima, Predsjednici Udruženja obrtnika otoka Krka u razdoblju od 1970. godine do 2024. godine tako su bili:

U razdoblju između:   
1970. – 1975.Juraj Bonefačić  brijačiz Krka,
1975. – 1980.Ivan Lesicaugostiteljiz Njivica,
1980. – 1982.Milorad Jovanovićgrađevinariz Krka,
1982. – 1984.Zvonko Himerlich  (“Himerlajh”)geodetiz Krka,
1984. – 1986.Martin Nekićgrađevinariz Malinske,
1986. – 1990.Miro Devčićgrađevinariz Šila,
1990. – 1993.Davor Kunaugostiteljiz Omišlja,
1993. – 1994.Ljiljana Sabovljevićtrgovaciz Krka,
1994. – 2002.Miro Devčićgrađevinariz Šila,
2002. – 2005.Mihovil Kosićgrađevinariz Vrha,
2005. – 2006.Željko Juranićugostiteljiz Vrbnika,
2006. – 2010., 2010. – 2014. i
2014. – 2017.
Miljenko Milohnićribariz Krka
2017. – 2018.gosp. Nikola Hržićugostiteljiz Malinske.
2018. – 2022.gosp. Edis Kirinčićugostiteljiz Čižića
2022. – 2026.gosp. Ivica Grdinićugostieljiz Vrbnika

Udruženje obrtnika otoka Krka danas prostorno obuhvaća područje cijelog otoka, svih sedam jedinaca lokalne samouprave – 6 općina i Grad Krk.
Obrtnici su strukovno organizirani u strukovne grupe – Cehove i sekcije.

Rad tijela Udruženja odvija se u četverogodišnjim mandatnim razdobljima, a u tijeku je mandatno razdoblje koje završava 2026. godine, kada će započeti novo mandatno razdoblje.

Rad Udruženja osniva se na usvojenim godišnjim planovima – tzv. “Programima rada” koje donosi Skupština Udruženja, uvijek s jedinstvenim ciljem zaštite i promicanja interesa obrtnika i obrtništva na područjima jedinica lokalne samouprave otoka Krka.

Naravno, ovdje valja posebno naglasiti kako aktivnost Udruženja prvenstveno zavisi u prvom redu od samih obrtnika i njihove spremnosti, da se pored svojeg redovitog posla angažiranju i na rješavanju zajedničkih problema koji ih u poslovanju opterećuju.

Nije moguće nabrojiti i imenovati sve one vrijedne ljude, članove-obrtnike, koji su uz svoje svakodnevne brojne poslovne obveze nesebično dali sebe i svoje slobodno vrijeme u korist i za zajedničku dobrobit svih članova Udruženja, sudjelujući u raznim aktivnostima i tijelima Udruženja, ali i cijelog jedinstvenog komorskog sustava.
Sudjelujući svojim radom u tijelima Udruženja, sudjelujući u radu kongresa ugostitelja, kongresa ribara, prijevoznika HOK-a, aktivno sudjelujući u radu tijela Obrtničke komore Primorsko-goranske županije i Hrvatske obrtničke komore, ali sudjelujući i na raznim drugim susretima obrtnika poput primjerice godišnjih sportskih igara HOK-a, omogućili su da ovo Udruženje kontinuirano postoji i radi proteklih 55 godina na čemu smo im iskreno zahvalni.

Ostaje činjenica kako je u 55 godina rada Udruženja u radu “Predsjedništava” – poslije preimenovanih u “Upravni odbor”, u razdoblju od 1974. – 2002. godine, sudjelovalo ni manje ni više nego 99 krčkih obrtnika – uz napomenu kako su pojedini obrtnici “odradili” i više mandata.

Od 1998. godine do današnjih dana bile su izabrane Skupštine Udruženja u 7 mandatnih razdoblja i u njihovom je radu sudjelovalo 175 obrtnika, s time da i ovdje vrijedi napomena kako je dobar dio tih obrtnika sudjelovao u radu tog najvišeg tijela upravljanja Udruženjem u više mandata.
U radu Upravnih odbora Udruženja od 2002. do danas kroz 7 mandatnih razdoblja sudjelovalo je 55 obrtnika, dok je u radu različitih sastava Nadzornih odbora Udruženja sudjelovalo daljnjih 20-tak obrtnika.

Sa sigurnošću tako možemo zaključiti da je kroz proteklih 55 godina života i rada ovog Udruženja u navedenim radnim tijelima Udruženja sudjelovalo više od 350 obrtnika, petnaest različitih Predsjednika i gotovo jednak broj Podpredsjednika.

Kao poseban uspjeh Udruženja – prije svega ondašnjih obrtnika – vrijedi istaknuti nastanak i izgradnju poslovne zgrade “Curicta”, u poslovnoj zoni na ulazu u Grad Krk, koja je završena i puštena u rad sredinom listopada 2001. godine, a koju su zajednički kao investitori izgradili 11 krčkih obrtnika i poduzetnika te Grad Krk, dok je same poslove izgradnje poslovnog objekta izveo obrtnik gosp. Mihovil Kosić iz Vrha, koji je u razdoblju od 2002. – 2005. godine obnašao i dužnost Predsjednika Udruženja.

Prema službenim podacima Hrvatske obrtničke komore, 1. siječnja 2024. godine, na otoku Krku bilo je aktivno i poslovalo je 1543 obrtnika, od toga 1042 muškarca i 501 ženski obrtnik.

Udruženje danas broji i 21 tzv. “dobrovoljnog člana” – to su uglavnom trgovačka društva i zadruge sa sjedištem na području otoka Krka, koji su zbog svojih poslovnih ciljeva i interesa prepoznali vrijednost i važnost članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori, te su putem instituta dobrovoljnog članstva pristupili Udruženju.

Najviše je uslužnih obrta – gotovo šest stotina, slijede ugostitelji s 250 obrta, zatim trgovci 167, građevinari 147 obrtnika, potom proizvodni obrti i prijevoznici.

Najveći broj obrta registriran je na području koje pokriva jedinica lokalne samouprave Grad Krk i čine 34% ukupnog broja registriranih obrta, slijede Općina Malinska-Dubašnica s nešto više od 18% od ukupnog broja obrta, zatim Općina Baška s nešto više od 12%, Omišalj 11,68% i Punat s 10,80%, te Općina Dobrinj 8,91% i Općina Vrbnik gdje posluje 60-tak obrta, što čini 4,38% od ukupno registriranih obrta.

Prema dobi aktivnih obrtnika, najbrojnija je dobna skupina obrtnika starosti između 41-60 godina koja čini 56,19% svih obrtnika.
25,99% čine obrtnici starosti od 31-40 godine, 11,21% obrtnika pripada najmlađoj dobnoj skupini od 18-30 godina starosti, ali treba naglasiti da 6,61% od ukupnog broja aktivnih obrtnika na otoku Krku čine oni obrtnici dobne kategorije 60+.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, otok Krk ima oko 19 000 stanovnika, što znači da je 8,12% cjelokupnog stanovništva – ono obrtničko, a ako tome pribrojimo i članove njihovih obitelji i zaposlene u obrtima, dobivamo “pravu malu vojsku radno aktivnih ljudi”.

Vrijedno je napomenuti da posljednjih godina postoji uzlazni trend nastanka/otvaranja novih obrta na otoku Krku.
U 2018. godini osnovano je tako 125 novih obrta, u 2019. godini 92, 2020. 63, 2021. 114, 2022. godine otvoren je novi 144 obrt, dok je prošle 2023. godine na otoku osnovano 160 novih obrta.

Udruženje obrtnika otoka Krka, od 1980. godine pa do danas, svoje sjedište ima uvijek na istoj adresi, u Kvarnerskoj ulici u Krku, u zgradi “FANI II” na današnjem kućnom broju 21.

Svečana akademija povodom obilježavanja 50 godina rada i djelovanja Udruženja obrtnika otoka Krka, održana u Krku, 23. studenog 2019. godine

Krk, srpanj 2024.

Izvori:
“Obrt na otoku Krku”, profesor Josip Žgaljić, Rijeka, ISBN 953-6081-22-9
Arhiva Udruženja obrtnika otoka Krka

Brza navigacija